Orario di apertura, ottobre 2023

Avviso!
Dal 1° ottobre entrerà in vigore il nuovo orario di apertura, la riserva naturale sarà aperta ogni giorno dalle 7.00 alle 19.00.

Osservazioni interessanti, 28. 9. 2023

Specie interessanti osservate dal 23 al 28 settembre 2023:

  • Cigno reale (Cygnus olor): 16 ind., laguna
  • Mestolone (Anas clypeata (Spatula clypeata)): 51 ind., laguna
  • Fischione (Anas penelope (Mareca penelope)): 45 ind., laguna
  • Alzavola (Anas crecca): 104 ind., bonifika & laguna
  • Svasso piccolo (Podiceps nigricollis): 1 ind., laguna
  • Tuffetto (Tachybaptus ruficollis): 36 ind., laguna
  • Svasso maggiore (Podiceps cristatus): 6 ind., laguna
  • Airone guardabuoi (Bubulcus ibis): 7 ind., bonifika
  • Garzetta (Egretta garzetta): 25 ind., bonifika & laguna
  • Airone bianco maggiore (Ardea alba): 14 ind., laguna
  • Airone cenerino (Ardea cinerea): 17 ind., laguna
  • Porciglione (Rallus aquaticus): 4 ind., bonifika & laguna
  • Folaga (Fulica atra): 259 ind., laguna
  • Combattente (Calidris pugnax): 1 ind., laguna
  • Piovanello pancianera (Calidris alpina): 1 ind., laguna
  • Piro piro piccolo (Actitis hypoleucos): 1 ind., laguna
  • Pantana (Tringa nebularia): 15 ind., laguna
  • Chiurlo maggiore (Numenius arquata): 1 ind., laguna
  • Beccaccino (Gallinago gallinago): 8 ind., laguna
  • Gabbiano comune (Chroicocephalus ridibundus (Larus ridibundus)): 26 ind., laguna
  • Colombaccio (Columba palumbus): 13 ind., bonifika
  • Martin pescatore (Alcedo atthis): 5 ind., bonifika & laguna
  • Prispolone (Anthus trivialis): 2 ind., bonifika
  • Pettirosso (Erithacus rubecula): 10 ind., bonifika & laguna
  • Culbianco (Oenanthe oenanthe): 1 ind., bonifika
  • Occhiocotto (Sylvia melanocephala): 1 ind., laguna
  • Usignolo di fiume (Cettia cetti): 17 ind., bonifika & laguna
Combattente (Calidris pugnax), foto: Domen Stanič

Osservazioni interessanti, 22. 9. 2023

Rispetto alle settimane precedenti, in questi giorni la migrazione degli uccelli a Val Stagnon sembra essersi un po’ calmata. Tra le specie più interessanti abbiamo osservato: cicogna bianca (7 individui presenti il 15/9), lodolaio, falco di palude, torcicollo, beccafico, culbianco, stiaccino e pigliamosche.

A seguire l’elenco con le specie interessanti osservate questa settimana:

  • Mestolone (Spatula clypeata): 22 ind., laguna
  • Fischione (Mareca penelope): 25 ind., laguna
  • Alzavola (Anas crecca): 36 ind., laguna & bonifika
  • Svasso piccolo (Podiceps nigricollis): 1 ind., laguna
  • Marangone minore (Microcarbo pygmaeus): 1 ind., laguna & bonifika
  • Airone guardabuoi (Bubulcus ibis): 2 ind., bonifika
  • Cicogna bianca (Ciconia ciconia): 7 ind., bonifika (15.9.)
  • Falco di palude (Circus aeruginosus): 1 ind., bonifika & laguna
  • Gheppio (Falco tinnunculus): 1 ind., laguna
  • Lodolaio (Falco subbuteo): 1 ind., bonifika
  • Porciglione (Rallus aquaticus): 6 ind., bonifika & laguna
  • Pivieressa (Pluvialis squatarola): 1 ind., laguna
  • Piro piro piccolo (Actitis hypoleucos): 2 ind., laguna
  • Pantana (Tringa nebularia): 14 ind., laguna
  • Chiurlo maggiore (Numenius arquata): 1 ind., laguna
  • Beccaccino (Gallinago gallinago): 1 ind., laguna
  • Martin pescatore (Alcedo atthis): 4 ind., laguna & bonifika
  • Picchio verde (Picus viridis): 1 ind., bonifika
  • Torcicollo (Jynx torquilla): 1 ind., bonifika
  • Rondine (Hirundo rustica): 8 ind., bonifika
  • Balestruccio (Delichon urbicum): 14 ind., bonifika
  • Cutrettola (Motacilla flava): 5 ind., laguna
  • Ballerina gialla (Motacilla cinerea): 1 ind., bonifika
  • Culbianco (Oenanthe oenanthe): 1 ind., laguna
  • Stiaccino (Saxicola rubetra): 2 ind., bonifika
  • Beccafico (Sylvia borin): 1 ind., bonifika
  • Occhiocotto (Sylvia melanocephala): 1 ind., bonifika
  • Cannaiola (Acrocephalus scirpaceus): 1 ind., bonifika
  • Pigliamosche (Muscicapa striata): 1 ind., bonifika
  • Verzellino (Serinus serinus): 6 ind., bonifika
Škrjančar, foto: Duša VadnjalLodolaio, foto: Duša Vadnjal

Osservazioni interessanti, 4. – 14.9.2023

Negli ultimi dieci giorni abbiamo censito diverse specie interessanti di uccelli migratori, che utilizzano Val Stagnon come sito di riposo, durante la loro migrazione verso i quartieri di svernamento. Degni di nota soprattutto: piovanello tridattilo (seconda osservazione per la riserva), piovanello maggiore, gambecchio nano, frullino e corriere grosso.

A seguire le altre osservazioni interessanti:

  • Volpoca (Tadorna tadorna): 1 ind., laguna
  • Mestolone (Spatula clypeata): 14 ind., laguna
  • Fischione (Mareca penelope): 12 ind., laguna
  • Alzavola (Anas crecca): 82 ind., laguna & bonifika
  • Marangone minore (Microcarbo pygmaeus): 1 ind., laguna & bonifika
  • Tarabusino (Ixobrychus minutus): 1 ind., bonifika
  • Airone guardabuoi (Bubulcus ibis): 10 ind., bonifika
  • Garzetta (Egretta garzetta): 107 ind., bonifika & laguna
  • Spatola (Platalea leucorodia): 1 ind., laguna (4.9.)
  • Falco di palude (Circus aeruginosus): 1 ind., bonifika
  • Lodolaio (Falco subbuteo): 1 ind., bonifika
  • Porciglione (Rallus aquaticus): 4 ind., bonifika & laguna
  • Voltolino (Porzana porzana): 1 ind., bonifika
  • Cavaliere d’Italia (Himantopus himantopus): 3 ind., bonifika
  • Corriere grosso (Charadrius hiaticula): 4 ind., laguna
  • Fratino (Charadrius alexandrinus): 1 ind., laguna
  • Combattente (Calidris pugnax): 1 ind., laguna
  • Piovanello maggiore (Calidris canutus): 2 ind., laguna
  • Piovanello tridattilo (Calidris alba): 1 ind., laguna (8.9-14.9. – 2. podatek/2nd record)
  • Piovanello pancianera (Calidris alpina): 5 ind., laguna
  • Gambecchio (Calidris minuta): 1 ind., laguna
  • Gambecchio nano (Calidris temminckii): 2 ind., laguna (4.9.)
  • Piro piro boschereccio (Tringa glareola): 1 ind., laguna
  • Piro piro culbianco (Tringa ochropus): 2 ind., laguna
  • Piro piro piccolo (Actitis hypoleucos): 2 ind., laguna
  • Pantana (Tringa nebularia): 24 ind., laguna
  • Chiurlo maggiore (Numenius arquata): 3 ind., laguna
  • Beccaccino (Gallinago gallinago): 3 ind., laguna
  • Frullino (Lymnocryptes minimus): 1 ind., bonifika
  • Martin pescatore (Alcedo atthis): 5 ind., laguna & bonifika
  • Picchio verde (Picus viridis): 1 ind., bonifika
  • Torcicollo (Jynx torquilla): 1 ind., bonifika
  • Prispolone (Anthus trivialis): 3 ind., bonifika
  • Cutrettola (Motacilla flava): 4 ind., laguna
  • Ballerina gialla (Motacilla cinerea): 1 ind., bonifika
  • Usignolo (Luscinia megarhynchos): 2 ind., bonifika
  • Pettazzurro (Luscinia svecica): 1 ind., bonifika
  • Stiaccino (Saxicola rubetra): 3 ind., bonifika
  • Beccamoschino (Cisticola juncidis): 1 ind., bonifika
  • Forapaglie (Acrocephalus schoenobaenus): 1 ind., bonifika
  • Cannaiola (Acrocephalus scirpaceus): 2 ind., bonifika
  • Cannareccione (Acrocephalus arundinaceus): 1 ind., bonifika
  • Pigliamosche (Muscicapa striata): 2 ind., bonifika
  • Balia nera (Ficedula hypoleuca): 1 ind., bonifika
Peščenec, foto: Domen StaničPiovanello tridattilo, foto: Domen Stanič

Češke izkušnje pri obnovi degradiranih življenjskih prostorov

Med 31. majem in 2. junijem 2023 sva se sodelavki iz NRŠZ v okviru projekta ReCo »Obnova degradiranih ekosistemov vzdolž evropskega zelenega pasu v srednji Evropi za izboljšanje biotske raznovrstnosti in ekološke povezanosti« (INTERREG Srednja Evropa), udeležili strokovne ekskurzije na Češko. Gostitelj, projektni partner Ametyst, neprofitna organizacija s sedežem v Plznu in z več kot dvajsetletno tradicijo na področju okoljskega izobraževanja ter varstva narave, je zasnoval ekskurzijo s ciljem spodbujanja boljše obnove degradiranih habitatov vzdolž zelenega pasu na podlagi primerov dobrih praks. Projektni partnerji smo imeli priložnost spoznati različne pristope, izzive in rešitve ter izmenjati lastno znanje in izkušnje.

Exmoorski konji s pašo pomagajo pri upravljanju mokrišča Josefovské louky. foto: Bojana LipejExmoorski konji s pašo pomagajo pri upravljanju mokrišča Josefovské louky. foto: Bojana Lipej

Kot primere uspešnih pristopov k obnovi degradiranih habitatov in ohranjanju biotske raznovrstnosti so nam predstavili tri območja: državni naravni rezervat Praděd, ornitološko območje Josefovské louky in pašni rezervat Milovice.

Prvi dan ekskurzije smo si ogledali travnike in pašnike v naravnem rezervatu Praděd (del krajinskega območja Jeseníky, ki je eno največjih zavarovanih območij na Češkem), ki jih ogroža zaraščanje z borovnico (Vaccinium myrtillus). Na celotnem Jeseniškem pogorju so s pašo tradicionalno gospodarili več sto let. Od leta 1950 je bilo to upravljanje ustavljeno in pašniki so se začeli zaraščati z borovnico, kar je povzročilo upad biotske pestrosti. Negativni trend se je še povečal s sajenjem ruševja (Pinus mugo) za omejevanje snežnih plazov. Glede na pretekle izkušnje, se je upravljavec odločil obnoviti pašo v tem naravnem rezervatu in po zaslugi projekta, ki je v fazi izvajanja, so začeli ustvarjati vrstno bogate (za zdaj) majhne odprte površine, ki so bile nekoč zaradi paše precej bolj obsežne.

Skupinska fotografija udeležencev strokovne ekskurzije v okviru projekta ReCo foto: Martin KubaSkupinska fotografija udeležencev strokovne ekskurzije v okviru projekta ReCo. foto: Martin Kuba

Ornitološko območje Josefovské louky je primer uspešne obnove s ponovno uporabo starega namakalnega sistema iz obdobja Avstro-Ogrske, s pomočjo katerega so ustvarili primerne habitate za številne vrste ptic in druge živali, vezane na vodna in močvirna okolja. Zamisel o obnovi tega območja se je porodila članom Češkega ornitološkega društva (ČSO), nevladne organizacije, ki je kasneje tudi poskrbela za celotno obnovo in ga sedaj vzdržuje in financira pretežno s pomočjo donacij. Upravljanje območja, poleg košnje in odstranjevanja biomase, temelji tudi na paši s konji pasme exmoor in stare pasme goveda.

Vzpon po pobočju naravnega rezervata Praděd, zaraščenem z borovnicami foto: Tina KocjančičVzpon po pobočju naravnega rezervata Praděd, zaraščenem z borovnicami. foto: Tina Kocjančič

Zadnji dan ekskurzije je bil namenjen ogledu nekdanjega vojaškega območja v kraju Milovice, kjer je nastal pašni rezervat za velike parkljarje. Po opustitvi vojaških aktivnosti v 90. letih prejšnjega stoletja, se je območje začelo zaraščati z grmičevjem in invazivnimi tujerodnimi vrstami, kar je povzročilo upad biotske raznovrstnosti. Da bi upad zaustavili, so člani neprofitne organizacije Česká Krajina prišli na idejo o uvedbi paše treh vrst velikih rastlinojedih živali: exmoorskih konjev, bizonov ter stare pasme goveda. Projekt je dober primer trajnostnega razvoja in kaže, kako prizadevanja za obnovo upoštevajo pretekle človekove dejavnosti in jih uspešno nadomeščajo z drugimi (kot je denimo paša), vse s ciljem ohranitve biotske pestrosti.